„Najbolje rješenje za postizanje najbolje cijene i dalje je dobro postavljena konkurencija.“
Ovaj citat s kraja prezentacije o nacionalnoj inicijativi benchmarkiranja u Slovačkoj sažima i potencijal i ograničenja korištenja referentnih cijena u javnoj nabavi.
Za stručnjake u nabavi, benchmarking može biti snažan alat za transparentnost, učinkovitost i uštedu — ali samo ako se primjenjuje promišljeno. Put slovačkog Ministarstva zdravstva (2015.–2021.) pokazuje što funkcionira, što ne i kamo sustav treba evoluirati.
Godine 2015. nabava u bolnicama suočila se s ozbiljnim problemima: rastrešenim procesima, slabim nadzorom i nekonzistentnim cijenama. Kako je istaknuto na predavanju:
„Nitko nije provjeravao samu cijenu, pa čak ni trošak. Kombinacija cijene i opreme — je li doista potrebna ili jednostavno pretjerana — to se nije provjeravalo.“
Zbog izostanka provjere cijena, bolnice su redovito bilježile godišnje deficite od 80–120 mil. €. Uveden je benchmarking kako bi se u odluke unijeli disciplina, transparentnost i usporedivost. Pilot je krenuo na skupoj medicinskoj opremi (> 50.000 €) i odmah otkrio nelogičnosti: npr. CT uređaji u Slovačkoj koštali su 150.000–200.000 € više nego usporedivi modeli u susjednim zemljama. To je potaknulo širu primjenu sustava.
Od 2016. razvijana je baza referentnih cijena za tehnologiju, potrošni medicinski materijal i lijekove. Svaki je zahtjev uspoređivan s povijesnim podacima te referencama iz Češke i Poljske.
„Postupno smo izgradili bazu koja je do 2019. sadržavala gotovo 5.000 stavki ukupne vrijednosti blizu 300 mil. €.“
Digitalni portal Evo XL zamijenio je papirnate dosjee: bolnice su imale uvid u ranije cijene, a odobravanja su se ubrzala s mjeseci na tjedne. Standardizirale su se i specifikacije (npr. za ultrazvuk), a godišnje uštede dosezale su desetke milijuna eura.
Uštede: u razdoblju 2016.–2021. procijenjeno 27 mil. € na tehnologiji (oko 18% prema ranijim razinama).
Disciplina tržišta: službenici su, oslonjeni na podatke, sigurnije pregovarali.
Standardizirani postupci: centralne specifikacije smanjile su potrebu „izmišljanja“ kriterija u svakom natječaju.
Kako je rečeno: „Bilo je manje jurnjave — bilo za brzu natječajnu proceduru, bilo za opstrukcije — jer nam je proces omogućio izradu standardnih specifikacija.“ Sustav je u zemlji dobio priznanja za doprinos transparentnosti.
Zaključak: benchmark daje okvire, ali ne može zamijeniti aktivni rad s tržištem i dobar dizajn konkurencije.
Ili kako je sažeto na završnom slajdu:
„Benchmarking će biti vrlo, vrlo težak. A moje posljednje slajd-rješenje… najbolje cijene i dalje donosi dobro postavljena konkurencija.“
Podsjetnik je to da su alati i sustavi važni — no ljudi, procesi i konkurencija ostaju srž načela value for money.
Javna nabava u institucijama daleko je više od birokratske procedure — to je strateška funkcija koja zahtijeva koordinaciju, stručnost i dugoročnu viziju. U nedavnom razgovoru Marcela Turčanová ugostila…
Izjava o zaštiti podataka ovdje.
